‘Oku kei hoko atu ‘a e tokoni e FEMA ke ma’u ha nofo’anga kiate kinautolu na’e uesia ‘i ‘Aokosi 8, 2023, mei he vela ‘i Maui ‘aki ‘a e Polokalama Nofo’anga Tonu. Kamata ‘i Ma’asi 1, 2025, ko kinautolu na’e kau he polokalama ko ‘eni ‘e fiema’u ke nau kamata totongi e leni. ‘Oku makatu’unga ‘a e leni mei he Department of Housing mo e Urban Development Fair Market Rate ki Maui pea ‘ikai ke lahi ‘aki ha 30% mei he pa’anga hu mai ‘a kinautolu katoa ‘oku nofo he ‘api. Kuo fokotu’u he FEMA e lahi ‘o e totongi pea ‘e lava ke fai ha fakatangi me’iate kinautolu ‘oku nofo he ‘api.
Q&A: Fiema’u ki he Totongi Leni
F. Ko fē ‘a e taimi ‘e fiema’u ai kiate kinautolu he Nofo’anga Tonu ke kamata totongi leni (rent)?
T. Katoa ‘a kinautolu he Nofo’anga Tonu ‘e kamata e totongi leni ki he FEMA ‘i Ma’asi 1, 2025.
F. Ko fē ‘a e taimi ‘e tala ai kiate kinautolu he polokalama ‘o kau ki he ngaahi fiema’u ke kamata totongi leni?
T. ‘E tuku atu ha ‘aho 30-60-mo e 90 ke ma’u ai ha tala ki he ngaahi fiema’u leni pea ‘e kamata ia ‘i Ma’asi 1, 2025, pea mo e founga ke fai ai ha fakatangi ki he lahi ‘o e totongi leni.
F. Fēfē kapau ‘e ‘ikai teu lava ‘o totongi e leni?
A. ‘Oku kau he tohi ha fakamatala ki he founga fakatangi mo ha kole ke holoki e lahi ‘o e leni.
T. Ko e hā ‘a e founga ki hono fakafuofua’i ‘o e leni?
T. ‘Oku makatu’unga ‘a e totongi leni mei he U.S. Department of Housing and Urban Development (HUD) 2025 Fair Market Rent ‘i Maui fakataha mo e hā ‘e malavalava he kau nofo ‘o totongi.
HUD Portal: FY 2025 Final Fair Market Rents Documentation System — Select Geography
F. Ko fē taimi ‘e ma’u ai mo’ua, mo e fakamatala ‘oku kau ki he tohi mo’ua?
T. ‘Oku ‘oatu ‘a e tohi mo’ua ‘i Ma’asi 1 kiate kinautolu kotoa ‘oku nofo he ‘api mo e fakaikiiki ‘o e lahi ke totongi, founga totongi, mo e ‘aho ke totongi ai.
Q&A: Founga Fakatangi Totongi Leni
F. Kapau ‘oku ‘i ai ha fehu’i mei kau nofo ‘o kau ki he fiema’u e leni mo e founga fakatangi, ko hai te nau talanoa ki ai?
T. ‘Oku fakaloto’i he Nofo’anga Tonu ‘a e kau nofo ke nau talanoa ki he kau ‘etivaisa setifikeiti ‘o kau ki ha fehu’i ‘o e founga fakatangi mo e ‘u tohi ‘e fiema’u ke fakakaukau’i mei ai ‘a e holoki e leni.
F. Ko e hā e fuoloa hono fakahū he kau nofo ‘a e tohi kole fakatangi ke holoki e leni?
T. Kuo tuku atu ha ‘aho 60 ki he kau nofo ke nau fai ha fakatangi ke holoki e leni mei he ‘aho na’e ma’u ai ‘a e tohi fakatonga ‘aho-30 ki he fiema’u leni. ‘Oku na’ina’i atu e FEMA ki he kau nofo ke nau fakahu mai ‘enau fakatangi he vave taha ka e lava ‘o fai ha ngaue ki he ‘enau kole kimu’a he taimi kamata Maasi 1. Ko e tomui hono fakahu mai e tohi fakatangi ‘e lava ke toe toloi e founga tali ho leni.
F. Ko e ha e founga ke fakahu atu he kau nofo ‘a e fakatangi ke liliu e mamafa totongi leni?
T. Ke fakahu mai ha fakatangi, kuo pau ke fakamatala’i tohi he kau nofo ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai lava ai ke nau totongi ‘a e leni pea ‘omai mo ha ‘u tohi ke taukave’i ‘enau keisi.
‘I he tohi fakatangi, ke hanga he kau nofo ‘o fakaikiiki ‘enau fakamole, ‘o kau ai e mokesi, tax ‘o e ‘api, ‘inisiua ‘ouna ‘api/leni, totongi ‘iutiliti hange ko e ‘uhila, vai, kasa mo e lolo.
Fakatata’aki ha ‘u tohi ‘oku fe’unga hono tali:
- Foomu W-2 fetulolo (pe tohi vahe ngaue’anga) katoa kau nofo he ‘api ‘oku ta’u 18 pe lahi ai.
- Lekooti ‘o ha aleapau ‘o e totongi mokesi pe leni.
- Ha tatau ‘o e mo’ua tax ki he ‘api pe ko ha sieke na’e kaniseli.
- Ha tatau ‘o e polosii totongi ‘inisiua pe ko ha sieke na’e kaniseli.
- Ha tatau ‘o e tohi mo’ua pe ko ha sieke na’e kaniseli ki he totongi ‘iutiliti.
Kapau ‘e ‘ikai fakahu mai e ‘u tohi mahu’inga ko ‘eni, ‘e ‘ikai lava fakakaukau’i ke holoki e leni.
F. Ko e hā ‘e hoko kapau ‘e ‘ikai fakafonu he kau nofo ‘a e tohi fakatangi kimu’a ‘i Ma’asi 1, 2025?
T. ‘I he keisi pehe ni, ko e kau nofo ‘oku nau tatali ki ha tali faka’osi mei he totongi leni pea ‘e fiema’u ia ke nau totongi kakato e mahu’inga ‘o e leni ka e ‘oua kuo ma’u ha tali. Ko e taimi ‘e ma’u ai ha tali mei he FEMA ‘e toki totongi fakafoki ‘a e faikehekehe.
Ka ‘i ai ha fehu’i ki he Nofo’anga Tonu ke nau telefoni ki he Telefoni Tokoni Nofo’anga Fakataautaha he 808-784-1600.